Udruženje Most je u septembru 2015. godine, uz podršku predstavnika lokalne vlasti i Fondacije za unapređenje socijalne inkluzije djece i mladih BiH (IN Fondacija) krenulo u realizaciju dugoročnog projekta za djecu u riziku – Dnevni centar Gnijezdo Gradiška.

Ko sve može koristiti usluge dnevnog zbrinjavanja?

Ciljnu grupu čine djeca uzrasta od 6 do 15 godina iz 5 osnovnih škola sa teritorije opštine Gradiška, koja odrastaju u porodicama sa višestrukim problemima. Iz iskustva već postojećih, sličnih Centara u BiH, odredili smo optimalan kapacitet budućeg Dnevnog centra na 30 korisnika. Pažnja će se usmjeriti na ujednačavanje korisničke grupe po polu, ali i po uzrastu će se formirati vertikalne grupe čiji su članovi predstavnici različitih starosnih dobi. Multietnička sredina u kojoj živimo, navodi nas da vrata Centra budu otvorena djeci svih nacionalnosti. Da bi se razumio pojam „višestruki problemi” i položaj korisnika u zajednici, trebamo znati da:

  • djeca koja dolaze iz porodica sa višestrukim smetnjama ne vjeruju da se njihov situacija može promijeniti;
  • u sredini u kojoj odrastaju nemaju adekvatne modele ponašanja;
  • podršku najčešće traže od vršnjaka sa sličnim problemima;
  • na ranom uzrastu moraju postati samostalna i odgovorna;
  • osjetljivi su i često odbijaju autoritarnost odraslih.

Opšti cilj koji smo postavili

Obezbijediti kontinuiranu, kvalitetnu podršku djeci iz porodica sa višestrukim smetnjama u cilju poboljšanja kvaliteta života. Otvaranje novih mogućnosti značajno će pomoći djeci da se formiraju u zdrave, odgovorne i aktivne članove svojih zajednica.

Konkretni ciljevi kojima težimo

  • Smanjiti broj negativnih ocjena i izostanaka sa nastave, te razviti pozitivne stavove korisnika o višestrukom značaju vaspitno- obrazovnog procesa;
  • Osnažiti korisnike i njihove roditelje/staratelje da preuzmu odgovornost za svoje postupke, izgrade samopouzdanje i kapacitete neophodne za prevazilaženje višestrukih problema u porodici;
  • Unaprijediti socijalne vještine korisnika koje će se manifestovati kroz: povećanje kapaciteta za empatiju, izgrađivanje mehanizama za uspješno razrješavanje konflikata, jačanje kritičkog mišljenja i asertivnosti u komunikaciji.

Ko su nam partneri i koje su aktivnosti  Dnevnog centra Gnijezdo Gradiška?

Proces identifikacije korisnika odvija se kontinuirano  kroz aktivnu saradnju sa partnerima na projektu: Centrom za socijalni rad Gradiška, Centrom za mentalno zdravlje Gradiška, 5 osnovnih škola sa teritorije opštine Gradiška, Udruženjem gluvih i nagluvih osoba Gradiška, Udruženjem amputiraca Gradiška, Crvenim krstom iz Gradiške, Udruženjem samohranih roditelja Gradiška, te Udruženjem roditelja sa četvoro i više djece.

Nakon procesa identifikacije korisnika, otvara im se mogućnost upoznavanja sa aktivnostima, zaposlenim licima i volonterima u Gnijezdu. Iz razloga što se dolazak u Gnijezdo bazira na principu dobrovoljnosti, neophodno je da korisnik svojim potpisom potvrdi da će dolaziti u Centar. Pored navedene pristupnice za korisnika, potrebno je i da njihovi roditelji/ staratelji takođe daju saglasnost, jer na taj način pružaju podršku djetetu i osoblju Gnijezda.

U skladu sa različitim potrebama djece i njihovih roditelja/staratelja,  aktivnosti su podijeljene u tri grupe:

1) Aktivnosti razvijanja pozitivnih stavova o višestrukom značaju vaspitno- obrazovnog procesa:

  • Pomoć u procesu učenja i izrade domaće zadaće: realizuju  je volonteri pri čemu su usmjereni na poboljšavanje metoda učenja i stvaranje radnih navika uz zajednički rad sa korisnicima;
  • Posjeta kulturno- umjetničkih dešavanja: otvara mogućnost da svaki volonter sa jednim korisnikom ili grupom korisnika posjećuje prilagođene kulturne sadržaje koji će direktno uticati na poboljšanje opšteg  obrazovanja  korisnika;
  • Kursevi stranih jezika za djecu: postojeći kursevi engleskog, francuskog i italijanskog prilagođeni su školskom uzrastu korisnika, a akcenat je na interaktivnom radu i multimedijalnom prikazu  zanimljivih sadržaja.

2) Aktivnosti osnaživanja korisnika i njihovih roditelja/staratelja da preuzmu odgovornost za svoje postupke, izgrade samopouzdanje i kapacitete za prevazilaženje problema:

  • Individualni i grupni savjetodavni rad: usmjerenost na suočavanje korisnika ili grupe korisnika sa devijantnim obrascima koji su usvojeni u porodičnom okruženju. Korisnicima se pomaže da razviju unutrašnje mehanizme koji će izmijeniti i pravac njihovog djelovanja u društvenoj sredini;
  • Psihosocijalne radionice: određuju se prema trenutnim potrebama korisnika (mogu se realizovati individualno i grupno);
  • Savjetodavni rad sa roditeljima/starateljima:pozivanje roditelja/staratelja na sastanke, individualne ili grupne. Na sastancima se razmjenjuju informacije o djetetu, razgovara o odnosima u porodici, problemima i potrebama korisnika;
  • Preventivni rad u domenu fizičkog zdravlja i mentalne higijene: stručnjaci iz oblasti zdravstva kroz radionice promovišu zdrave životne stilove.

3)  Aktivnosti razvijanja socijalnih vještina korisnika:

  • Kreativne radionice: podrazumijevaju izradu čestitki, ukrasa, nakita, ukazujući na alternativnu funkciju pojedinih predmeta koji nas okružuju. Razvijanjem divergentnog načina mišljenja, razviće se i odgovarajuće socijalne vještine.
  • Aktivnosti slobodnog vremena: najčešće su to sportske aktivnosti (fudbal, košarka, odbojka, frizbi), ali i relaksacija uz televiziju, muziku ili neku od društvenih igara. Korisnici najčešće uz pomoć volontera osmišljavaju aktivnosti slobodnog vremena.